Nezaobilazna baština na obali
Katedrala sv. Jakova
Katedrala sv. Jakova čuvena je građevina uvrštena na popis spomeničke baštine UNESCO-a i najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Jedina je katedrala u cijeloj Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe drvenih konstruktivnih elemenata. Po svojoj ljepoti te tehnikama građenja i stilskim značajkama nije samo najveći i najznačajniji objekt arhitektonske baštine u gradu Šibeniku nego i jedinstven spomenik europske sakralne arhitekture. Po svojoj umjetničkoj vrijednosti spada u najznačajnije europske monumentalne katedrale, a zahvaljujući nekim svojim karakteristikama jedinstvena je, ne samo među katedralama nego i među kršćanskim crkvama općenito!
Tvrđava sv. Nikole
Tvrđava sv. Nikole, jedan od novijih dodataka popisu svjetske baštine UNESCO-a , izgrađena je tijekom 16. st. kao sastavni dio mletačkog obrambenog sustava nastalog između 15. i 17. st. i smještena na ulazu u kanal sv. Ante. Izgradnja tvrđave bio je važan pothvat, ne samo za građane Šibenika, nego i za njegove vladare jer je izgrađena radi obrane grada od turskih napada s mora. Tvrđava podignuta na ulazu u uski, 1500 metara dug kanal, postala je važna strateška obrambena struktura koja je pridonijela nedodirljivosti šibenske luke i samoga grada Šibenika. Jedini je mogući ulaz u Šibenski zaljev bio kroz kanal, što je omogućilo učinkovitu obranu i potpunu kontrolu ulaska brodova.
Tvrđava sv. Mihovila
Najstarija od četiri šibenske tvrđave jedan je od najznačajnijih kulturno-povijesnih spomenika u Šibeniku. Srednjovjekovna tvrđava izvorište je grada koji se u povijesti prvi put spominje 1066. godine. Jednostavno rečeno, da nije bilo tvrđave sv. Mihovila, ne bi bilo grada Šibenika. Izgrađena je šezdesetak metara iznad tla, na strmoj stijeni kako bi kontrolirala i branila šibensku lagunu i ušće rijeke Krke, ali i ostale izrazito važne koridore u i prema Dalmaciji. Svoje ime duguje crkvi koja se od 12. stoljeća nalazila unutar zidina. Impozantnost i snaga četverokuta opasanog bedemima učinili su tvrđavu dominantnim zaštitnikom područja te je sv. Mihovil postao i službeni zaštitnik grada Šibenika.
Nakon projekta revitalizacije, Tvrđava sv. Mihovila postala je bogatija za pozornicu pod otvorenim nebom, s 1077 sjedećih mjesta u gledalištu. Na njoj su nastupile brojne hrvatske i svjetske zvijezde, što ju je u kratkom roku učinilo jednom od najprestižnijih pozornica u regiji.
Tvrđava sv. Ivana
Tvrđava sv. Ivana nalazi se na brdu iznad starogradske šibenske jezgre visokom 115 m. Podignuta je u zvjezdolikom obliku 1646. godine prema projektu mletačkog vojnog inženjera Antonija Lenija s ciljem zaštite grada od turskih kopnenih napada. Zanimljivo je da je tvrđava sagrađena u samo mjesec i pol jer su se tadašnji građani grada Šibenika toliko bojali turskih napada da su i sami pripomogli gradnji.
Tvrđava Barone
Tvrđava Barone izgrađena je u ljeto 1646. godine, paralelno s obližnjom tvrđavom sv. Ivana. Podigli su ih građani Šibenika u manje od dva mjeseca, kako bi ojačali obranu svog grada od Osmanlija. Barun von Degenfeld bio je zapovjednik obrane zahvaljujući kojem su odbijeni napadi i neprijatelj se povukao uz velike gubitke. Zahvalni građani tvrđavu imenuju prema njezinom graditelju i svom heroju, barunu von Degenfeldu – Barone.
Tvrđava Barone predstavlja jedinstvenu regionalnu kulturnu atrakciju koja je revitalizacijom postala mjesto na kojem se uz pomoć najmodernije tehnologije proširene stvarnosti pruža pogled u prošlost Šibenika. Atraktivnu ponudu Tvrđave Barone predstavlja i Gastro-kulturni centar sa specifičnom ponudom odabranih delicija i vina šibenskog kraja kojom se promovira lokalna gastronomska ponuda. U bistrou je posjetitelji mogu okusiti, a u Barone Shopu (suvenirnici) pronaći trajne uspomene na vrijeme provedeno u Šibeniku.
Šibenska gradska vijećnica
Gradska vijećnica vrlo je skladna i prozračna renesansna građevina podignuta između 1533. i 1546. godine, a smještena je na srednjovjekovnom središnjem gradskom trgu (plathea communis). Prizemlje obuhvaća klaustar (s arkadama), odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. U prosincu 1943. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena. Nakon rata restaurirana je u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.
Muzej grada Šibenika
Muzej grada Šibenika utemeljen je 20. prosinca 1925. prigodom obilježavanja tisućite obljetnice hrvatskog kraljevstva, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači u neposrednoj blizini katedrale sv. Jakova. Kneževa palača dio je obalnog obrambenog sustava grada izgrađenog u 13. i 14. stoljeću, a njezina je adaptacija, koja je omogućila suvremeni rad muzeja, dovršena 1975. godine. Cjelokupan fundus Muzeja podijeljen je u tri glavne zbirke: arheološki odjel, kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti. Muzej je postigao značajne rezultate u znanstvenoj, izložbenoj i izdavačkoj djelatnosti.
Srednjovjekovni samostanski vrt sv. Lovre
Srednjovjekovni mediteranski samostanski vrt sv. Lovre obnovljen je i otvoren 2007. godine, nakon što je gotovo stotinu godina bio zaboravljen. Ovaj je vrt rijetka znamenitost jer predstavlja jedini samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj koji slijedi poznatu srednjovjekovnu shemu: križna staza s malim zdencem u središtu i jednostavnim parternim uređenjem, obrubljena šimširom i prekrasnim, starinskim mirišljavim ružama. U četiri polja zasađeno je ljekovito i začinsko bilje, a posebno mjesto pripada umjetničkoj zbirci majčine dušice, s prekrasnim crvenkastim, ljubičastim, sivkastim, svijetlozelenim i tamnozelenim bojama lišća. Još su jedna znamenitost vrta kapari posađeni u šupljinama u zidu, a lokalna legenda kaže da je kapare u Šibenik donio poznati graditelj Juraj Dalmatinac.
Crkva i samostan sv. Frane
Crkva sv. Frane podignuta je u drugoj polovici 14. st. na krajnjem jugoistočnom dijelu šibenske povijesne gradske jezgre. Crkva predstavlja prostranu jednobrodnu gotičku građevinu bez dekorativnih elemenata. U sklopu arhitektonskog kompleksa šibenskih franjevaca konventualaca nalazi se samostan koji datira iz 14. st., te Muzej Svetog Frane. Budući da su se kulturno-povijesne umjetničke vrijednosti stoljećima skupljale u samostanu, on danas predstavlja mjesto na kojemu je pohranjen velik dio spomeničke baštine grada. Knjižnica se ističe zbirkom od 140 inkunabula te zbirkom rukopisnih kodeksa. Tu se nalazi i Šibenska molitva, jedno od najstarijih djela hrvatske književnosti, napisano latinicom oko 1375. godine.
Crkva sv. Barbare
Crkva sv. Barbare spomenik je gotičke arhitekture u Šibeniku. To je jednobrodna crkva čija je gradnja započela oko 1400. godine. Iznad glavnog ulaza ističe se gotička niša u kojoj se nalazi skulptura sv. Nikole, rad talijanskog majstora Bonina iz Milana. Gotički prozor sa zavjetnim kipom u dnu dao je izraditi šibenski liječnik Marko 1419. godine te je isti postavljen na sjevernom zidu. To je jedinstven primjer srednjovjekovnog reljefnog prikaza liječnika na istočnoj obali Jadrana. Danas se u crkvi sv. Barbare nalazi i mali muzej u kojem su izložena najvrjednija umjetnička djela iz razdoblja od 14. do 17. st.
Crkva Gospe od Karmela
Gledano s mora, panoramom Vodica dominira brdo Okit s crkvom Gospe od Karmela. Prva crkva na uzvisini podignuta je u 17. stoljeću, vjerojatno na temeljima ranije kapelice. Početkom 20. stoljeća crkva Križnog puta sagrađena je od podnožja do vrha brda s četrnaest kapelica, od kojih svaka označava jednu postaju Križnog puta. Crkva je proširena s nekoliko dodataka, ali je i dvaput srušena, tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata. Sadašnja crkva iznimne suvremene ljepote djelo je poznatog zadarskog arhitekta Nikole Bašića.