Povijesne znamenitosti

 Kninska tvrđava:

Tvrđava se počela graditi u 9. stoljeću, za vrijeme nastajanja starohrvatske države. Pojedini hrvatski kraljevi su u Kninu imali povremenu prijestolnicu dok je kralj Dmitar Zvonimir imao stalnu. Tvrđava se dijeli na 5 dijelova koji su svi međusobno povezani i to: Donji grad, Srednji grad, Gornji grad ili Kaštel Knin, Kaštel lab ili Bandijera, te Južni grad ili postaja Belveder. Tvrđava se nalazi na 345 metara nadmorske visine i na visini od 100 metara iznad grada Knina, duga je 470 metara, a na najvišem dijelu široka 110 metara. Obrambeni zidovi, koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra, mjestimično su visoki i do 20 metara. Kninska tvrđava spada među najveće Hrvatske fortifikacijske spomenike i druga je po veličini vojna fortifikacija u Europi, izuzetno razvedena i sačuvana u svim svojim dijelovima. Ona je živući spomenik kulture, s muzejom, izložbenim prostorima i restoranom te, svakako predstavlja glavni brend kulturnoga turizma s ovu stranu Krke.

Kapitul:

To je brdašce u Kninu na kojemu je u 10. stoljeću podignut kraljevski benediktinski samostan sa crkvom Svetoga Bartolomeja, a od 13. stoljeća postaje kninska katedrala istoga imena.

Podgrađe:

U podnožju Kninske tvrđave, neposredno uz cestu koja od staroga dijela grada, kninske varoši i crkve Svetog Josipa vodi prema Kninskoj tvrđavi s lijeve strane, smješten je prije par godina otkriven, srednjovjekovni stambeni kompleks Podgrađe.

Topoljska gradina:

Topoljska gradina iznad slapa Krčića, udaljena samo 2 kilometra od grada Knina, prirodno je gradinsko utvrđenje, smješteno neposredno uz karavanski put, dio stare Napoleonove ceste prema Slapu Krčić (na ovome je izuzetnu lokalitetu postavljen križ posvećen svim hrvatskim braniteljima, pa je meka i brojnih hodočasnika). Arheološki nalazi (primjerice, sjekira iz bakrenoga doba) svjedoče da je tu zabilježen život i tri i pol tisuće godina prije Krista. Do nje je moguće doći terenskim automobilom, ali i za 20 minuta lagana hoda.  

Biskupija:

Na putu od Knina prema Splitu, otprilike na trećem kilometru, nalazi se turistički putokaz za Biskupiju. U ranom srednjem vijeku to je bio središnji prostor nastanka hrvatske države, a danas je mjesto izučavanja hrvatske nacionalne arheologije, jer je to jedno od najznačajnijih starohrvatskih arheoloških nalazišta u zemlji. Biskupija se nalazi 7 kilometara jugoistočno od Knina, a nekada se nazivala Pet Crkava na Kosovu. Taj se naziv prvi put susreće u dokumentima o navodnoj pogibiji kralja Dmitra Zvonimira u kojima stoji da je on poginuo u Petih crikvah u Kosovi (1089. godine). Toponim je nastao najvjerojatnije u 10. stoljeću, a današnji naziv potječe iz srednjeg vijeka, i to iz dokumenata kninskog biskupa. Stari je naziv potvrđen arheološkim nalazima starohrvatskih crkava na lokalitetima Crkvina, Stupovi, Bukorovića podvornica, Lopuška glavica te Sveta trojica.

Bračića utvrda:

Utvrda je udaljena 100 metara zračne linije od lokaliteta Crkvina. Podignuta je tijekom 14. stoljeća te je zbog svoga položaja najčešće korištena kao osmatračnica nad okolnim prostorom, a danas je prepoznatljiva građevina biskupijskoga područja.

Vila Rustika u Orliću:

U mjestu Orliću smještenom u produžetku Biskupije, na 11 kilometara od Knina, nalaze se arheološki ostaci antičke vile iz 2. stoljeća. Sačuvani su temeljni zidovi gospodarskih prostorija te kupaonica i bazena. U vili se nalazi i vrijedan mozaik koji bi uskoro trebao biti dostupan posjetiteljima. Inače, vile rustike su stambeno-gospodarski objekti koji su obično građeni na zemljištu koje su dobivali isluženi rimski časnici.

Manastir Oćestovo

Izgradnja zavjetne crkve Eparhije dalmatinske svete Velikomučenice Nedelje u Oćestovu počela je 1928. godine, jer su pravoslavni dalmatinci, a posebno stanovnici mjesta Oćestova željeli podignuti crkvu u mjestu rođenja velikoga Episkopa dalmatinskog Stefana Kneževida (1853-1890). Crkva je posvećena Svetoj Velikomučenici Nedelji, koja uživa posebno poštovanje među pravoslavcima u Dalmaciji, što potvrđuje i veliki broj drugih crkava podignut u njen spomen.

Do svog osvećenja 1960. godine, crkva Svete Nedelje pripadala je pađenskoj parohiji, a od 1960. godine postaje samostalna parohijska crkva. Pravoslavni dalmatinci su se po tradiciji okupljali na saboru u Oćestovu prve nedjelje poslije Petrovdana, kada je u ovoj zavjetnoj crkvi Eparhije dalmatinske svečano proslavljan praznik svete velikomučenice Nedelje.

Zbog velikog značaja ove zavjetne crkve Eparhije dalmatinske, koja je kroz svoju povijest  već postala mjesto hodočašća i poklonjenja, kako pravoslavnih tako i rimokatolika i predstavnika drugih vjeroispovijesti, Njegovo Preosveštenstvo Episkop dalmatinski g.g. Fotije svojom odlukom E. br. 169/05 od 13. 07. 2005. godine crkvu Svete Velikomučenice Nedelje u Oćestovu proglasio je manastirom.

Full Reviw on best bokmaker - Ladbrokes Ladbrokes full information
Downlaod Premium Themes